Priča o tri plakata, tri autora i tri kampanje za pomoć Srbiji
Samo mali broj ljudi u zemlji zna za kampanje koje su u vreme Prvog svetskog rata vodile zemlje-saveznice Francuska, Velika Britanija i SAD. Široj javnosti nisu poznate ni istorijske činjenice, ni organizacija i način sakupljanja pomoći, kao ni autori najuspešnijih plakata u tim kampanjama.
Tri plakata koja su na autora projekta ostavila najjači utisak u tim kampanjama delo su Teofila Štajnlena za Francusku, Sampsona Černova za Veliku Britaniju i Malvine Hofman za SAD. Malo je poznato da su umetnici o kojima je reč bili vezani za Srbiju i da imaju i druge radove u vezi sa njom.
Pored toga, saznaće se na izložbi:
- zašto se na Novom groblju na spomeniku srpskom pukovniku u Velikom ratu nalazi replika skulpture velike američke vajarke Malvine Hofman;
- kako je fotografija neprijateljskih zločina nad srpskim ženama objavljena u francuskim novinama ovekovečena na Štajnlenovoj litografiji, koja poslužila za lik na medalji „Srbija“, na čijem reversu piše „Francusko, Francusko, ne napuštaj me!“
- da je isti autor tvorac plakata sa dva vojnika koji je komunicirao u dve države na dva jezika;
- da je Samson Černov, autor ilustracije na plakatu u Velikoj Britaniji, autor i najpoznatijeg lika srpskog vojnika u Prvom svetskom ratu, korišćenog i dan danas, u dve i tri dimenzije.
- kako je Srbija postala veza jedne umetnice iz Amerike i jednog ratnog reportera iz Rusije, autora plakata u Velikoj Baritaniji i kako su njih dvoje saradjivali da pomognu Srbiji?
- kako je od lika vojnika u čamcu na putu da bude bude shranjen u Plavoj grobnici kod ostrva Vida na fotografiji srpskog ratnog izveštača nastao lik Srbije na američkom plakatu, a od njega i lik na skulpuri Svetog Franje, koja se danas nalazi ispred bolnice Mejo u Ročesteru, SAD;
- kako je nastala skulpture u virtuelnoj realnosti, a na temelju nje, uz pomoć 3D štampača, uradjena bista Sv. Franje u stvarnom svetu, usred Beograda.
- da je VR skulptura na izložba ujedno i svetska premijera projekta VR ALL ART (Umetnost u virtuelnom svetu) iniciranog radom na realizaciji izložbe.
Osnov izložbe su crteži i fotografije troje umetnika, a biće prikazani i radovi po kojima su oni ostali poznati u istoriji umetnosti.
Kada je Štajnlen u pitanju, na izložbi su prikazana četiri originalne litografije (otisci od pre 100 godina) i sedamanest replika koje u naslovu imaju termin „Srbija“. Prikazan je proces stvaranja plakata „Journeé Serbe“, od slike originala Štajnlenovog ulja koje se čuva u Luvru (čiji je on detalj iskoristio za plakat), preko nekoliko skica rađenih pre finalnog rešenja i tri varijante plakata – bez teksta, sa francuskim i sa engleskim tekstom.
U delu posvećenom Samsonu Černovu prikazani su njegovi manje poznati radovi: replike kolorisanih portreta poznatih Srba tog doba. Potrete je, kao i određen broj drugih motiva, sam Černov radio uljem na platnu, odnosno „kolorisao“ na temelju svojih crno-belih fotografija. Prikazan je i „razvojni put“ njegovog najpoznatijeg dela, simbola srpske vojske, portreta ratnika znanog kao „Oko sokolovo“.
U delu posvećenom Malvini Hoffman prvi put će javno biti prikazani njeni crteži koje je uradila putujući sa ekipom američkog Crvenog krsta po Srbiji 1919. godine, kao i istoriografski fakti u vezi sa njenim aktivnostima za pomoć Srbiji u Velikom ratu, pronađeni u Getty institutu u LA.
Prikazan je i umetnički put od fotografije ratnog srpskog reportera Miloja Igrutinovića koja prikazuje umirućeg srpskog vojnika na ostrvu Vido, do primene njegovog lika na plakatu „Serbia needs your Help“, razglednice, naslovne strane publikacije „Kossovo day“ i primene na skulpturu Sv. Franje.
U drugom delu izložbe skrenuta je pažnja na francusku, britansku i američku kampanju sa istom zadatkom: pomoć Srbiji. Kampanje su vođene u zemljama od kojih je jedna imala pozitivnu (FR), jedna neutralnu (SAD), a jedna (VB) negativnu sliku o Srbiji.
Da li se, šta i kako promenilo u komunikaciji sa populacijom za ovih 100 godina? O tome će biti reči na stručnom skupu u okviru izložbe.
Realizaciju izložbe pomogli su Ministarstvo kulture i informisanja republike Srbije i ambasade SAD i Francuske.
Vladimir Čeh – Osnivač Instituta za istoriju oglašavanja